Menu
Menu
Ivan Meštrović: ZDENAC ŽIVOTA
Beč, 1905.
sadra, v =110, promjer = 182 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-289-293
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2013.
izložba Meštrovićev ‘Zdenac života’ u Splitu
Zdenac života jedan je od mnogih javnih spomenika koje je Ivan Meštrović izradio za svoga života, a brončani odljev nalazi se na Trgu Republike Hrvatske ispred HNK u Zagrebu. Kružni bazen s vodom uokviren je frizom sačinjenim od ljudskih figura različitih fizičkih i emocionalnih stanja koji tvore izrazito dinamičnu kompoziciju. Usnulo dijete i zamišljeni starac zagledan u zdenac postavljeni u opoziciju s nizom ljubavnika u naponu života i naboju strasti simboliziraju različite faze ljudskog života, njegovu krhkost i prolaznost. Antropomorfna kompozicija vjerojatno je inspirirana Beethovenovim frizom Gustava Klimta i motivima nagih ljubavnika u zagrljaju, karakterističnim za stvaralaštvo Augustea Rodina. Zdenac života prvi put je predstavljen 1906. godine na izložbi bečke Secesije, gdje je zauzimao centralno mjesto glavne izložbene dvorane.
Ivan Meštrović: OBITELJ KATUNARIĆ
Split, 1906.
patinirana sadra, 85,5 x 76,5 x 81 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-194
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2022.
Prikaz obitelji Katunarić jedan je u nizu portreta prijatelja i poznanika Ivana Meštrovića. Ante Katunarić (1877. − 1935.) bio je splitski slikar, grafičar, karikaturist, izdavač i urednik satiričnog časopisa Duje Balavac, a s Meštrovićem ga je, osim zajedničkih interesa, povezivalo prijateljstvo i kumstvo. Na ovom portretu prikazan je sa svojom suprugom i novorođenom kćerkicom Jelvom. Obrisna linija glava supružnika i njihovih isprepletenih ruku tvore srcoliku kompoziciju unutar koje je smještena njihova kći, upućujući na prisan odnos bračnog para i brižnu roditeljsku ljubav. Na prikazu se ističu izražajne i realistično oblikovane ruke Ante Katunarića, čija je košćata fizionomija poslužila kao inspiracija i za druga Meštrovićeva djela. Titrava površina skulpture oblikovana je impresionistički i pod izravnim je utjecajem skulpture Augusta Rodina.
Ivan Meštrović: PORTRET STARCA
Split (?), 1906.
bronca, 57,5 x 22 x 48 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-197
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2023.
Simbolističke teme prolaznosti života, starenja i trošnosti ljudskoga tijela zaokupljale su Ivana Meštrovića za vrijeme studija na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Meštrović tada djeluje kao član bečke umjetničke grupe Secesija i inspirira se idejom slobode umjetničkog prikaza, zbog čega izrađuje nekoliko nekonvencionalnih prikaza ljudskog tijela u stanju fizičkog propadanja. Potaknut naturalistički oblikovanim portretima osoba starije životne dobi u djelima Gustava Klimta i Augusta Rodina, Meštrović odvažno propituje estetske standarde umjetnosti. Svoje stajalište pojašnjava u umjetničkom časopisu Pokret 1904. godine: „(…) moje je shvaćanje, da je ono, što je naravno ujedno i estetično, a što je istinito to je i lijepo.“ Istinitost prikaza ostarjelog ljudskog tijela tako je prisutna u Portretu starca kojeg karakterizira staračka ovješenost kože lica i vrata, atrofija mišićja i usahli obrazi.
Ivan Meštrović: RUŽA MEŠTROVIĆ
London, 1915.
bronca, 85 x 70 x 33 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-117
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2022.
Ruža Meštrović bila je prva supruga Ivana Meštrovića. Djevojačkog imena Rosa Elizabeth Klein, rodom je bila iz Višnjice pokraj Varaždina, a živjela je u Beču gdje je 1904. godine upoznala Ivana. Ruža se bavila primijenjenom umjetnošću, kiparstvom, slikarstvom i crtanjem, a na svojim izložbama često je izlagala i Meštrovićeve radove u svom vlasništvu. Vješto se snalazila u intelektualnim i umjetničkim krugovima europskih sredina i tako odigrala važnu ulogu u Meštrovićevoj društvenoj i umjetničkoj afirmaciji. Ruža i Ivan u braku su bili od 1907. do 1925. godine i za to je vrijeme njezina ženstvena pojava inspirirala niz ženskih portreta i figura. Ovo poprsje oslikava eleganciju i ljupkost njezina karaktera, a dekorativnost izražena naborima odjeće i linijama kose karakteristična je za Meštrovićevo stvaralaštvo ovog razdoblja.
Ivan Meštrović: GOSPA S ANĐELIMA
Cannes, 1917.
orah, 174 x 125 x 9,5 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-45
Meštrovićeve Crikvine Kaštilac
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2014.
monografija Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu
Gospa s anđelima dio je ciklusa od dvadeset osam reljefa koji prikazuju život Isusa Krista, nastalih u razdoblju od 1916. do 1950. godine. Reljefi su izvedeni u orahovu drvu i smješteni u crkvicu Svetoga Križa, koju je Meštrović izgradio unutar obnovljena renesansnog ljetnikovca, stvorivši tako umjetničko-sakralni kompleks Crikvine Kaštilac (1939. − 1941.) u neposrednoj blizini svoje obiteljske vile u Splitu. Reljef Gospa s anđelima prikaz je Bogorodice s novorođenim Isusom, okružene ritmički raspoređenim anđelima kerubinima koji slave rođenje njihova Spasitelja. Meštrović izrađuje reljefe prema trenutačnoj inspiraciji i duševnim stanjima, zanemarujući kronološki slijed kristoloških prikaza. Ovaj reljef jedan je od ranijih, nastao u egzilu u Francuskoj za Prvog svjetskog rata, a iskaz je optimizma i nade u bolju budućnost. Ritam, simetrija, stiliziranost i plošnost prikaza svrstavaju ga u umjetnička ostvarenja art déco stila.
Ivan Meštrović: KONTEMPLACIJA
Zagreb, 1924.
carrarski mramor, 104 x 64 x 58,5 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-5
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2014.
Ova izrazito geometrizirana i stilizirana forma ženske figure u stanju kontemplacije smatra se Meštrovićevim najvrsnijim utjelovljenjem art déco stila. Skulptura je prožeta izuzetnom staloženošću i harmonijom, naglašenim položajem spuštene glave i klonulim pogledom koji upućuju na samozatajno poniranje u vlastitu psihu. Kubično, napeto obličje snježnobijelog mramora odlikovano simetričnom kompozicijom omekšano je organskim formama podatnih prstiju ruku i stopala. Fizionomija lica figure i kosa svezana u punđu na zatiljak uvelike podsjeća na Olgu Meštrović, Meštrovićevu drugu suprugu. Prema navodima časopisa Detroit Bulletin of Arts iz 1925. godine, ova skulptura već tada je zavrijedila mnoge pohvale publike, a njezina je brončana inačica 1929. godine okrunjena zlatnom medaljom na međunarodnoj izložbi u Barceloni.
Ivan Meštrović: ŽENA U ZANOSU MOLITVE
New York, 1925.
sadra, 59,5 x 51 x 34 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-35
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2019.
izložba Meštrović: otisci duše – religiozna umjetnost Ivana Meštrovića
Skulptura Žena u zanosu molitve, usporednog naziva Ufanje, gipsani je model za odljev u bronci. Nastala je za Meštrovićeva boravka u New Yorku od listopada 1924. do srpnja 1925. godine, kada umjetnik izlaže u Bruklinskom muzeju te u još nekoliko američkih gradova. Iznimno pozitivne reakcije američke javnosti na Meštrovićevo stvaralaštvo potaknule su tada poveći broj otkupa njegovih radova te javnih i privatnih narudžbi na kojima je intenzivno radio u svom njujorškom atelijeru. Među njima izrađuje i ovu skulpturu koja prikazuje ženu u činu molitve i dubokom religioznom zanosu. Ona utjelovljuje dva oprečna ideala ženina karaktera koja se u Meštrovićevim djelima ponekad isprepleću – konotacija čednosti i svetosti u opreci je sa senzualnošću i putenošću naglašenom delikatnim modeliranjem dugog, razotkrivenog vrata.
Ivan Meštrović: MATI ZAVJETUJE DIJETE
Zagreb, 1927.
grčki mramor, 105 x 87 x 41,5 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-6
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2013.
izložba Ivan Meštrović – Zahvalimo njoj…
Zavjetovanje novorođene djece Bogu pučki je običaj i iskaz pobožnosti stanovnika Dalmatinske zagore. Kroz čin zagovorne molitve majke bi sudbine svoje djece prepuštale Božjoj volji, u nadi da će njihove potomke zaobići svaka životna nedaća. Figura majke u ovoj je skulpturi prikazana s djetešcem u naručju, pogleda usmjerena ka nebesima, ukazujući na njezino predano zazivanje Božjeg okrilja. Njezina glava uokvirena je okrugom, romboidnim rupcem koji su nosile žene Meštrovićeva rodnog kraja. Pročišćenost, jednostavnost i stiliziranost karakteristike su kojima bi se mogli opisati volumeni koji tvore ovu skulpturu. Ona u sebi skriva osobno, intimno značenje za kipara, s obzirom na to da je Meštrović izrađuje iste godine kada mu se rodilo treće dijete – mlađa kći Marica.
Ivan Meštrović: SANJARENJE
Zagreb, 1927.
kamen, 88 x 187 x 40,5 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-13
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2014.
izložba Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića
Reljef Sanjarenje nastao je u međuratnom periodu, za Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, kada umjetnik izrađuje niz ženskih aktova u odmaranju ili kontemplaciji. To razdoblje Meštrovićeva stvaralaštva odlikuje inspiracija klasičnim stilom i Michelangelovim skulpturama, a reljef Sanjarenje evokacija je figure Noć na grobnici Giuliana de’ Medicija u sklopu crkve San Lorenzo u Firenci. Sličnost je primjetna u položaju tijela i spokojnom izrazu lica s blagim smiješkom i zatvorenim kapcima, koji sugerira prepuštenost lika ugodnom snu. Umjetnikova vještina modeliranja u kamenu vidljiva je u različitu tretmanu površine skulpture – grubo klesana baza u kontrastu je s glatkom, napetom površinom koja naglašava mladenačku putenost ženskog tijela. Tijek razvoja ovog motiva moguće je pratiti kroz nekoliko crteža i studija u punom volumenu koji se čuvaju u Galeriji Meštrović u Splitu.
Ivan Meštrović: ČEKANJE
Zagreb, 1928.
mramor, 123 x 126 x 87 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-2
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2015.
izložba Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića
Skulptura Čekanje jedna je u nizu ženskih aktova koji tvore dominantan motiv Meštrovićeva stvaralaštva dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća, kada umjetnik živi i stvara u Zagrebu. Inspirirana je klasičnim antičkim i renesansnim uzorima. Skulptura prikazuje lik nage žene u opuštenom sjedećem položaju, na čijem se licu naziru poluspušteni kapci i jedva primjetan smiješak. Iako je isklesana u tvrdom mramoru, figura odiše iznimnom putenošću, a oblikovana je napetim, zaobljenim površinama koje odaju dojam podatnosti tijela. Glatke površine tvore kosu i mekanu draperiju koja prekriva jednu nogu, dok je grubo tretirana površina primjetna samo na bazi skulpture. Za Meštrovićeve skulpture ovog perioda karakteristična je određena psihološka komponenta iskazanog lika i introspektivno zadiranje u vlastite misli, što je zamjetno u njezinu držanju tijela te u melankoličnom, zamišljenom pogledu.
Ivan Meštrović: NA ODMORU
Zagreb, 1933.
segetski kamen, 118 x 240 x 92 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-4
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2015.
izložba Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića
Skulptura Na odmoru jedna je od prepoznatljivih ženskih aktova koje Ivan Meštrović intenzivno oblikuje dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća. Odraz je Meštrovićeve fascinacije ženskim tijelom i kompozicijskim mogućnostima iskaza tjelesnosti i unutarnjeg svijeta žene. Položaj ležećeg tijela i mekani, zaglađeni oblici pod izravnim su utjecajem Michelangelove skulpture i antičkih prikaza spavačice, osobito mitološkog lika Arijadne čija se figura nalazi u Vatikanskim muzejima. Zatvorene oči i spokojan izraz lica govore o melankoliji, smirenosti duha i introspekciji. Nago tijelo odiše senzualnošću i upućuje na njezino prepuštanje tjelesnim, zemaljskim užicima. Skulpturi je prethodilo nekoliko crteža i skulpturalnih studija, a u stalnom postavu Galerije Meštrović u Splitu nalazi se ranija, brončana inačica istog motiva pod nazivom Odmaranje (Bahantkinja) (Zagreb, 1932.).
Ivan Meštrović: KIKLOP
Split, 1933.
bronca, 247,5 x 317,5 x 124 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-121
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2018.
Galerija Meštrović – Katalog stalnog postava
Skulptura Kiklop utjelovljenje je jednookog gorostasa koji se u grčkoj mitologiji spominje kao jedan od tri sina Geje i Urana. Kiklopi su okarakterizirani kao snažni, okrutni i tvrdoglavi, a o njihovoj rasi i o nadmudrenom kiklopu Polifemu govori Homer u svojoj Odiseji. Sve spomenuto poslužilo je Meštroviću kao inspiracija za njegovu skulpturu koja prikazuje Polifema u najvećem naponu srdžbe i snage, odnosno u činu bacanja kamena na Odisejevu lađu. Kiklop je izveden u nadnaravnim dimenzijama, iskazujući dosljednost s mitološkom predodžbom veličine i snage ovih temperamentnih divova. Usporedni naslov jedne od studija ovog djela – Kamena s ramena – izravna je poveznica s tradicionalnom pučkom igrom iz Dalmatinske zagore, Meštrovićeva rodnog kraja.
Ivan Meštrović: PERZEFONA
Rim, 1946.
bronca, 270 x 72,5 x 70 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-110
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2013.
Prema grčkoj mitologiji, Perzefona je kći Zeusa i Demetre koju je oteo bog podzemlja Had i učinio je svojom suprugom. Perzefoni je, na zaziv njezine majke, dopušteno da od proljeća do jeseni živi na zemlji, dok je zimu bila prisiljena provoditi u podzemnom svijetu kao njegova vladarica i boginja smrti. Ova skulptura prikazuje Perzefonu u trenutku očaja za izgubljenom slobodom, naglašenim dramatičnim izrazom vapaja i ruku uzdignutih prema nebu. Meštrović suosjeća s njezinom boli i ovim putem iskazuje vlastite traume lišenosti slobode za vremena provedenog u ustaškom zatvoru 1941./1942. godine. U zatočeništvu je izradio dvadesetak crteža sakralne tematike koji su kasnije realizirani u drvenim reljefima i skulpturama koje evociraju jednake emocije boli i patnje kao i Perzefona.
Ivan Meštrović: JOB
Rim, 1946.
bronca, 121 x 106 x 85 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-119
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2019.
izložba Meštrović: otisci duše – religiozna umjetnost Ivana Meštrovića
Ivan Meštrović tijekom svog stvaralaštva nekoliko je puta obradio motiv starozavjetnog proroka Joba, a ova je brončana skulptura potaknuta mučnim iskustvom zatočeništva u ustaškom zatvoru u Zagrebu 1941./1942. godine. Crtež koji joj prethodi nastao je 1941. godine u zatvorskoj ćeliji, na papiru za pakiranje koji mu je kriomice dostavljen. Job, koji strpljivo trpi Božje kušnje, autoportret je samoga Meštrovića i iskaz njegove duševne agonije za vrijeme utamničenja, gdje je uz pomoć vjere pretrpio samoću, bolest i strah za vlastiti život. Iskaz patnje i unutarnjeg nemira naglašen je grčem koji prožima cijelo tijelo, ekspresijom gotovo čujnog vapaja te dinamičnom obradom površine skulpture. Prvi brončani odljev ove skulpture predstavljen je na Meštrovićevoj samostalnoj izložbi u Metropolitan muzeju u New Yorku 1947. godine, a od 1955. dio je umjetničke kolekcije Sveučilišta Syracuse (New York, SAD) na kojem je Ivan Meštrović djelovao kao profesor kiparstva.
Ivan Meštrović: SPOMENIK MILI GOJSALIĆ
South Bend, 1956.
postavljen u Gatima kod Omiša
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2017.
Mila Gojsalić junakinja je hrvatskih narodnih legendi, rodom iz malog sela Kostanje u Poljicima, nekadašnjoj Poljičkoj republici. Prema usmenoj predaji, ona je 1530. godine spasila svoj narod od okupacije Osmanlija. Nakon što je zavela turskog osvajača Ahmeda-pašu, Mila je preko noći bakljom zapalila i u zrak digla skladište baruta osmanske vojske. Tako je i poginula, zajedno s pašom i mnogim turskim vojnicima, omogućavajući Poljičanima da poraze neprijateljsku vojsku. Spomenik Mili Gojsalić Meštrovićev je dar Poljičanima i danas nadgleda kanjon rijeke Cetine u Gatima kod Omiša. Gipsani model prevezen je iz New Yorka 1956. godine u Split brodom Jadrolinije “Slovenija”, a danas se čuva u Galeriji Meštrović u Splitu kao dio muzejskog fundusa.