Menu
Menu
Ivan Meštrović: STRAST
Beč, 1904.
bronca, 47 x 90 x 51 cm
vlasništvo Gliptoteke HAZU u Zagrebu, inv. br. MZ-674
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2015.
izložba Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića
Skulptura Strast prikazuje figuru nage žene u zgrčenom ležećem položaju. Kosa prikazane figure stapa se s podlogom na kojoj leži i tako tvori ležaj nalik gnijezdu. Usporedni nazivi djela Čežnja za strašću i Želja za strašću govore o prožetosti tijela erotičnim nabojem i požudom koja dovodi do očaja. Meštrović skulpturu oblikuje kao reakciju na opresivan sustav socijalnih konvencija početka 20. stoljeća koji je stigmatizirao i osuđivao izvanbračne zajednice. Takve osude Meštrović je doživio na vlastitoj koži, budući da je u to vrijeme živio sa svojom prvom, tada nevjenčanom suprugom Ružom Klein. Prikazana ženska figura, stoga, mogla bi se protumačiti kao žrtva sistema konzervativnih svjetonazora i neodobravanja seksualne slobode koji je ponajviše bio uperen prema ženama.
Ivan Meštrović: DJEVOJČICA PJEVA
Beč, 1906.
bronca, 45 x 41 x 35 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-171
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2022.
Od 1903. godine Ivan Meštrović bio je član bečke umjetničke grupe Secesija koja se temeljila na ideji odmaka od konzervativne, akademske umjetnosti bečke sredine. Ovo djelo nastalo je u tom periodu, a secesijski utjecaj ocrtava se u lirskom načinu obrade motiva ženske figure za koju je model bila mlađa sestra Ruže Meštrović, Olga Klein. Meštrovićeva sklonost skulpturi Augustea Rodina, pak, iskazana je u impresionističkom tretmanu kiparske površine. Po uzoru na Rodina, Meštrović se poigrava svjetlom i sjenom koji se isprepleću na nemirnoj plohi oblikovanoj mekim prijelazima. Gipsani odljev ovog djela, zajedno s još četiri Meštrovićeva rada, uključujući i Zdenac života (1905.), bio je izložen na XXVI. izložbi Secesije 1906. godine. Netom nakon toga austrijska kritika Meštrovića je proglasila vodećim kiparom Secesije.
Ivan Meštrović: MILOŠ OBILIĆ
Pariz, 1908.
sadra, 247,4 x 114 x 61,5 cm
vlasništvo Gliptoteke HAZU u Zagrebu, inv. br. MZ-114
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2015.
izložba Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića
Skulptura Miloš Obilić nastala je u sklopu Kosovskog ciklusa, koji je Ivan Meštrović od 1908. do 1909. godine oblikovao u svom pariškom atelijeru. Ovaj skulpturalni ciklus inspirirala je Bitka na Kosovu polju koja se odvila 1389. godine i označila početak borbe južnoslavenskih naroda za oslobođenje od tuđinske vlasti. Iako ciklus nikada nije dovršen, iz njega je izašao niz skulptura koje prikazuju narodne junake i njihove udovice. Miloš Obilić mitski je junak koji je ubio osmanskog sultana Murata I. u Kosovskoj bitci i zbog toga postao junakom brojnih srpskih epskih pjesama. Ovdje je prikazan u svoj silini i dinamici pokreta te odaje dojam kao da je uhvaćen u trku. Usredotočen i namrgođen pogled lica upućuje na izrazitu unutarnju napetost lika.
Ivan Meštrović: DOROTHY UNA RATCLIFFE
Leeds (?), 1917. (?)
sadra, 92 x 48 x 71 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-317
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2023.
Portreti suvremenika koje je Ivan Meštrović izradio u svom stvaralačkom vijeku svjedoci su društvenog i političkog konteksta njegova vremena. Svaki portret priča je za sebe i blisko je vezan za događanja u njegovu životu. Portret Dorothy Une Ratcliffe nastao je za boravka u Velikoj Britaniji povodom njegove samostalne izložbe u muzeju Victoria and Albert 1915. godine, kada izrađuje niz portreta pripadnika i pripadnica britanskog visokog društva. Dorothy Una Ratcliffe bila je britanska pjesnikinja, novelistica i kolekcionarka knjiga, rukopisa i drugih dokumenata. Njezinu iznimnu ljubav prema književnosti Meštrović je pretočio u portret koji ju prikazuje u intimnom trenutku zadubljenosti u čitanje knjige. Djelima ovog, ratnog razdoblja Meštrović se istaknuo kao jedan od vodećih predstavnika europskog art déco stila.
Ivan Meštrović: DALEKI AKORDI
Rim, 1918.
bronca, 237 x 121 x 69 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-86
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2013.
Galerija Meštrović – Katalog stalnog postava
Snažan dojam na Ivana Meštrovića glazba je ostavila već u njegovu ranom djetinjstvu provedenom u malom selu Otavicama u Dalmatinskoj zagori. Umjetnik je odrastao slušajući pučke pjevače i guslare, čitajući i recitirajući narodne pjesme te pišući vlastite stihove. Muzicirajuće figure, stoga, čest su motiv u Meštrovićevu opusu, a u razdoblju netom nakon završetka Prvog svjetskog rata one nastaju iz želje za povratkom bezbrižnosti, miru i harmoniji. Takvim optimističnim duhom odiše skulptura Daleki akordi – prikaz ženske figure koja staloženo svira lutnju. Skulptura je oblikovana jednostavnim, zaobljenim volumenima, sa stiliziranim naborima draperije i linijama kose te elegantnim, izduženim prstima koji spretno prebiru po žicama instrumenta. Uzimajući u obzir njezin usporedni naslov – Muza – ova figura može se protumačiti kao alegorija ili zaštitnica glazbe.
Ivan Meštrović: ANĐEO S FRULOM
1918. – 1921.
orahovina, 140,5 x 24 x 14 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-247
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2019.
izložba Meštrović: otisci duše – religiozna umjetnost Ivana Meštrovića
Stvaralaštvo Ivana Meštrovića nakon Prvog svjetskog rata obilježile su reducirane i elegantne forme karakteristične za art déco stil. Takve osobine mogu se prepoznati u skulpturi Anđeo s frulom, vješto oblikovanoj u elongiranu komadu orahova drva. Glatko obrađena, sjajna površina tijela u kontrastu je s grubim plohama njegove kose, krila i pozadine, na kojima su jasno vidljivi tragovi dlijeta za rezbarenje drva. Statično, vitko tijelo anđela podsjeća na tijela arhajskih skulptura nagih mladića – kurosa – a isti tip figure Meštrović je izradio i u Mauzoleju Račić u Cavtatu (1920. − 1922.). Prema Meštrovićevim riječima, motivi muzicirajućih figura u ovom, poslijeratnom razdoblju nastaju kao njegov „izražaj želje i osjećaja harmonije između nas i sviju stvari“.
Ivan Meštrović: PSIHA
Zagreb, 1927.
mramor, 207 x 61,5 x 67 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-2
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2014.
U grčkoj mitologiji lik smrtnice Psihe utjelovljenje je ženstvenosti i ljepote koja je zasjenila čak i božicu Afroditu. U Meštrovićevu opusu ova je skulptura jedno od ponajboljih ostvarenja mramornih ženskih aktova inspiriranih antikom i renesansom. Prikazana figura postavljena je u kontrapost – uravnotežen položaj tijela karakterističan za skulpture spomenutih umjetničkih razdoblja. Gesta glave naslonjene na rame i spokojni izraz lica sa zatvorenim kapcima indikacija je poniranja lika u vlastite misli te sanjarenja o ponovnom sjedinjenju s njezinim suprugom – bogom ljubavi Erosom. Psiha je ujedno i osobna interpretacija djela Meditacija (Unutarnji glas) francuskoga kipara Augustea Rodina, čiji je rad znatno utjecao na Meštrovićevo stvaralaštvo. Meštrović je od Rodina 1913. godine dobio na dar gipsani odljev Meditacije, no u okolnostima nadolazećeg rata nikad ga nije zaprimio.
Ivan Meštrović: PSIHA (detalj)
Zagreb, 1927.
mramor, 207 x 61,5 x 67 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-2
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2014.
Ivan Meštrović: ŽENSKI AKT
Zagreb, 1927.
sadra, 188 x 55 x 44 cm
vlasništvo Gliptoteke HAZU u Zagrebu, inv. br. MZ-566
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2016.
izložba Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića
Ova skulptura nastala je u Meštrovićevu tzv. zagrebačkom razdoblju, kada oblikuje niz senzualnih ženskih aktova u opuštanju i odmaranju. U tom periodu Meštrović se inspirira ponajviše klasičnim i renesansnim europskim kiparstvom, o čemu svjedoči njegova zbirka fotografija i reprodukcija koja sadržava i prikaze antičke skulpture Venere iz Cirene. Ženski akt moderna je interpretacija motiva Venere prikazane u trenutku češljanja kose nakon izlaska iz mora. Meštrović nadahnuće pronalazi i u umjetnosti suvremenika poput Aristidea Maillola i grupe kipara La Bande à Schnegg. Po uzoru na Maillolovu skulpturu Mediteranka, njegovi ženski likovi ukazuju na mediteransku melankoliju i prepuštanje malim svakodnevnim užicima. To je primjetno i u ovoj skulpturi, čija pojava zrači mediteranskim duhom, emocijama staloženosti i optimizma.
Ivan Meštrović: SPOMENIK GRGURU NINSKOM
Zagreb, 1927.
bronca, 758 x 397 x 180 cm
postavljen 1929. u Splitu
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2008.
izložba Lice grada
Ivan Meštrović aktivno je sudjelovao u kulturnom i političkom napretku grada Splita prve polovice 20. stoljeća i za njegove javne površine izradio je nekoliko spomenika. Gradu je 1929. godine darovao Spomenik Grguru Ninskom, čije je prvotno mjesto postavljanja na Peristilu, srcu Dioklecijanove palače, izazvalo žestoke kritike javnosti i struke. Grgur Dobre bio je ninski biskup i kancelar hrvatskoga kraljevskog dvora u prvoj polovici 10. stoljeća. Zalagao se za održavanje bogoslužja na staroslavenskom jeziku i očuvanje narodnog identiteta. Zbog nacionalne simbolike, talijanska fašistička vlast uklonila ga je 1941. godine s Peristila, no 1954. ponovno je podignut ispred Zlatnih vrata, na mjestu na kojem se nalazi i danas. Grgur Ninski kip je impozantnih dimenzija, s visinom koja doseže gotovo 8 metara, a dodirivanje njegova nožnog palca, prema narodnom vjerovanju, donosi sreću.
Ivan Meštrović: VJEČNO RASPETI
Zagreb, 1930.
segetski kamen, 312 x 224 x 40 cm
crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2017.
monografija Crkva Presvetog Otkupitelja – Ivan Meštrović u zavičajnom kontekstu
U periodu od 1928. do 1930. godine Ivan Meštrović gradi vlastitu obiteljsku grobnicu, crkvu Presvetog Otkupitelja, u svom zavičajnom selu Otavicama. Na nacrtima skulpturalnog programa mauzoleja radi nekoliko godina, a reljef Vječno raspeti jedina je konstanta u svim varijacijama. Reljef se nalazi u niši iznad kamenog oltara i prikazuje Krista kojeg nosi šesterokrilni serafin. Usprkos nazivu djela, Krist nije razapet na križu, a rane na njegovu tijelu i trnova kruna izostavljeni su. Spokojan izraz lica anđela, njegov arhajski smiješak i frizura stožastog oblika podsjećaju na prikaze božanstava u istočnjačkim religijama. Najveća sličnost primjetna je u skulpturi Bude iz hinduističko-budističkog hramskog kompleksa Angkor Wat, čiju je fotografiiju Meštrović čuvao u svom fotoarhivu. Ovo djelo iskaz je umjetnikovih atipičnih religijskih uvjerenja prožetih istočnjačkom filozofijom, kao i optimističnog stremljenja ka vječnosti u zagrobnom životu.
Ivan Meštrović: OLGA MEŠTROVIĆ
Split, 1935.
grčki mramor, 58 x 42 x 28 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-985
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2018.
Galerija Meštrović – Katalog stalnog postava
Olga Meštrović, rođena Kesterčanek, bila je druga supruga Ivana Meštrovića i majka njihovo četvero djece. Olga je bila magistra farmacije i suvlasnica ljekarne u Dubrovniku, a Meštrovića je upoznala 1920. godine, kada je radio Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu. Meštrović je načinio nekoliko njezinih portreta i njezino lice više puta pridavao svojim skulpturama ženskih likova. Budući da mu se s Olgom ostvarila dugogodišnja želja da postane otac, njezinu pojavu često je izjednačavao s idealom majčinstva. Ovaj portret Olge prikazuje ženu odlučna izraza lica, s kosom zaglađenom u punđu, čime je naglašena zrelost i staloženost njezina karaktera. Njezino poprsje isklesano je iz istog komada mramora kao i antologijska Povijest Hrvata (Zagreb, 1933.), a prirodna boja i tekstura kamena i dalje su vidljivi u donjem dijelu skulpture.
Ivan Meštrović: VESELA MLADOST
Rim, 1946.
sadra, 193 x 70,5 x 84 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-33
autor fotografije: Zoran Alajbeg, 2022.
Ivan Meštrović vraća se u Rim neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1946. godine, gdje mu Američka akademija na osam mjeseci ustupa atelijer na Monte Gianicolu. Umjetnik u rimskom atelijeru izrađuje niz skulptura, uključujući i Veselu mladost. Iako ih većina dočarava agoniju mučnog iskustva rata i utamničenja u ustaškom zatvoru u Zagrebu, ova skulptura svojom se bezbrižnošću, optimizmom i mladenačkim duhom izdvaja iz te problematike. Prema nekim izvorima, uprizorena je Perzefona u trenutku sreće prije Hadove otmice i zatočenja u podzemnom svijetu, ili pak u trenutku slavlja u kojem se ponovno vraća na zemlju. Očigledna indikacija njezine radosti smiješak je koji dominira njezinim vedrim licem, poletnost u položaju tijela i njezina duga, raspuštena kosa. Model za Veselu mladost bila je Meštrovićeva mlađa kći Marica.