Menu
Menu
Evanđelist Luka
Zagreb, 1929.
bronca, 195 x 128 x 61 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-26
Promišljanjem oblikovanja četiriju evanđelista za obiteljsku grobnicu – crkvu Presvetog Otkupitelja, koje je predvidio smjestiti u polukružne niše na potkupolnom pojasu, Meštrović pokazuje različite stilske varijacije. Njihova prva verzija ostala je sačuvana u monumentalnim brončanim reljefima Evanđelist Luka i Evanđelist Ivan (Zagreb, 1929.), kao i manjim studijama iz istog razdoblja.
Evanđelist Luka oblikovan je snažnim i čistim volumenima, zatvarajući čvrsti obris lučnog formata kako bi se prilagodio zamišljenoj polukružnoj niši u koju je trebao biti smješten. Svetac je snažan i grandiozan u svojoj važnoj ulozi posrednika između vjernika i Božje riječi, a istovremeno je tragično misaon, zatvoren u melankoličnoj kontemplaciji velike Kristove žrtve.
Pa ipak, Meštrović je odustao od namjere da tako oblikovane figure evanđelista smjesti u prostor obiteljske grobnice. Zbog njegova doživljaja drevnih kultura i neposredna doticaja s drukčijim likovnim jezikom prilikom posjeta Egiptu, Palestini i Grčkoj, u konačnoj realizaciji četiriju evanđelista kipar će posegnuti za sasvim drukčijim oblikovnim rješenjem. Težina ljudskih likova ustuknut će pred lakoćom stiliziranih krilatih bića s pripadajućima simbolima, a kompozicijski obrazac za njihovo oblikovanje Meštrović preuzima iz egipatskog kanona.
(Z. J. Š.)
Vječno raspeti
Zagreb, 1931.
sadra, 317 x 225 x 52 cm
vlasništvo nasljednika Ivana Meštrovića
pohrana Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. pohr. 16/31
Svojevrsne citate Meštrovićeva individualnog pristupa religiji otkrivamo u skulpturalnom programu crkve Presvetog Otkupitelja. Uz već spomenute evanđeliste koji nedvojbeno otkrivaju Meštrovićevo posezanje za uzorima u staroegipatskoj skulpturi, reljef Vječno raspeti jedinstveno je ostvarenje na kojemu se može iščitati utjecaj istočnjačkih kultura.
Suptilno osvijetljena prirodnim svjetlom, Meštrovićeva figura Krista simboličnog naziva Vječno raspeti dominira oltarnom nišom. I sasvim suprotno njegovu nazivu, ovaj Krist nije razapet na križu. Njegovo tijelo je puno i mladenačko, bez traga patnje i boli, a izraz lica mu je miran i spokojan. Krista nosi šesterokrilni serafin, na čijem se licu nazire arhajski smiješak. Moguće ga je usporediti sa skulpturom Velikog Bude iz hramskog kompleksa Angkor Watt, čije je fotografije Meštrović čuvao u svojim fotoalbumima. Njegov blagi izraz lica s karakterističnim smiješkom jako nalikuje Meštrovićevu serafinu, na kojemu kipar primjenjuje čak i slično načelo stožasto komponirane frizure.
(Z. J. Š.)
Nakon poroda
Zagreb, 1931.
bronca, 106 x 165 x 33 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-90
U bočnim nišama crkve Presvetog Otkupitelja, sjeverno i južno od oltara, na središnjim pravokutnim reljefima u kamenu muljici, Meštrović prikazuje krajnje reduciran kristološki ciklus sveden na dva prizora: Porođenje (Zagreb, 1931.) i Oplakivanje (Zagreb, 1931.).
U skladu s ikonografskom topografijom postavljeni su u razinu ljudskog očišta, što prispodobu o Kristovu ovozemaljskom životu čini bliskom na fizičkoj i simboličkoj razini.
Izvedenice dvaju prizora kao samostalnih kiparskih djela u bronci doživljavamo kao diptih posvećen životnom ciklusu: Nakon poroda i Oplakivanje Krista. U ovim varijantama Meštrović reducira broj sudionika i prizor svodi na bitno. Sakralno je ustupilo mjesto svakodnevnom prizoru – rođenju djeteta, kojeg majka i dvije pomoćnice prihvaćaju s velikom radošću i nježnošću. Čini se da je umjetnik potaknut događajem iz vlastita života – rođenjem svojeg četvrtog djeteta, sina Mate.
(Z. J. Š.)
Oplakivanje Krista
Zagreb, 1931.
bronca, 116 x 198,5 x 40 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-89
Pridruženi reljef Oplakivanje Krista tematski je i kompozicijski usklađen s prvim (Nakon poroda) te odiše snažnom emocijom.
Kristovo klonulo tijelo istaknuto u prvom planu dolazi do izražaja svojim neprirodno izduljenim proporcijama te mekom modelacijom nagog tijela, koje je u kontrastu s grubo obrađenom teksturom draperije i rubaca ženskih likova. Bogorodica i Marija Magdalena, koje su se nadvile nad Krista, dijele jednake osjećaje neizrecive tuge uhvaćene u njihovim licima. Kompozicija koja horizontalno glatko teče razigrana je pokretima i dodirima ruku, koje kao da žele uhvatiti posljednje otkucaje Kristova tijela na umoru. Meštrović je ovim skulpturalnim diptihom zatvorio životni krug od rođenja do smrti, ne zaboravljajući pritom simbolično mjesto vlastitog početka i završetka – zavičajne Otavice iz kojih je potekao i odabrao za vječni počinak.
(Z. J. Š.)
STUDIJE ZA DEKORACIJU KUPOLE CRKVE PRESVETOG OTKUPITELJA
„… nijedna prava religija ne zaostaje za drugom religijom i svaka je od njih samo različita riječ jedne te iste vjere, s istim ciljem i s istom težnjom k Bogu kao najvišoj mudrosti i najvišem skladu.“
(Ivan Meštrović, 1926.)
Meštrovićeva obiteljska grobnica, crkva Presvetog Otkupitelja, ostala je nedovršena zbog neoslikanog svoda kupole. Ali umjetnik je za sobom ostavio velik broj crteža – studija, što svjedoči o duboku promišljanju i zaokupljenosti ostvarenjem toga ambicioznog tematskog ciklusa. Naime, oslikavanjem kupole želio je prikazati utemeljitelje velikih svjetskih religija, ali i povezati profano i sakralno u želji da oda počast najvećim duhovnim dosezima čovječanstva: umjetnosti i religiji. Meštrovićevo razmišljanje o umjetnosti kao odrazu božanskog nadahnuća, a o umjetniku kao proroku, nagnalo ga je da na svodu obiteljske grobnice u Otavicama među likove koji predstavljaju neke od najvažnijih nositelja svjetskih kultura i religija postavi i vlastiti autoportret.
(Z. J. Š.)
MUHAMED
Zagreb, oko 1938.
ugljen na papiru, 90 x 126 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-262
KONFUCIJE
Zagreb, oko 1938.
ugljen na papiru, 90 x 126 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-268
MICHELANGELO
Zagreb, oko 1938.
ugljen na papiru, 90 x 126 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-269
AUTOPORTRET
Zagreb, oko 1938.
ugljen na papiru, 90 x 126 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-270
Copyright 2022 Muzeji Ivana Meštrovića
Design by Studio 9