Intimni prikazi obitelji pod okriljem sakralnih motiva
(1925.)

Zasnivanjem obitelji sa suprugom Olgom, s kojom će imati četvero djece, prikazi Bogorodice i Bogorodice s djecom postaju intimniji i istoznačni s motivom materinstva. Ivan Meštrović ovjekovječuje svakodnevne trenutke majčinske ljubavi (Majka uči dijete moliti), a isti motiv uzdiže katkad i na razinu religioznog tumačenja (Bogorodica s djecom). Godine 1925. duže vrijeme boravi u SAD-u te je odvojen od obitelji. Svojim radovima iskazuje nostalgičnu čežnju za idiličnim obiteljskim životom, istovremeno utjelovljujući u njima najveće vrijednosti: ljubav, tradiciju i vjeru. Ženi je Meštrović dodijelio najvažniju ulogu – majke i zaštitnice vjere.

Bogorodica s djecom

New York, 1925.
mramor, 103 x 82 x 70 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-3

Bogorodica s djecom, koja u zapadnokršćanskoj ikonografiji podrazumijeva prikaz Djevice Marije, malog Isusa i sv. Ivana Krstitelja, vrstan je Meštrovićev rad isklesan u kararskom mramoru. Napajanje na renesansnim uzorima čitamo u ikonografskom izvoru, piramidalnom kompozicijskom obrascu i načinu obrade materijala. Vrsno ovladavanje materijalom vidljivo je u mekim prijelazima i fino uglačanim površinama, koje dolaze do izražaja u kontrastu s grubo obrađenom pozadinom. Iako naslov sugerira religioznu tematiku, kipara su za izradu ove kompozicije nadahnuli supruga Olga, kći Marta i tek rođeni sin Tvrtko. Intiman obiteljski trenutak može se prepoznati u blagom majčinu smiješku, u čvrstom grupiranju likova i njihovim isprepletenim rukama. Prirodno, intimno i blisko uhvaćeno je u trenutku dječjeg poljupca i zagrljaja, a meko oblikovani idealizirani ženski lik personifikacija je nježne majčinske ljubavi.
(Z. J. Š.)

Majka uči dijete moliti

New York, 1925.
bronca, 64 x 50 x 47 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-196

Za vrijeme višemjesečnog boravka u SAD-u, poradi priprema za niz izložaba koje će se u sljedeće dvije godine održati u više američkih gradova, kipar je odvojen od obitelji. Način života u užurbanim američkim metropolama nije mu ni drag ni blizak, a misli se vraćaju obitelji. Nostalgija za domom, potreba za stalnošću i pripadanjem oblikovat će djela u kojima se prepleću intimno i sveto. Tako i čin molitve postaje jedan od zastupljenih motiva, a žena kao duhovna vodilja i čuvarica moralnih vrijednosti ima ključnu ulogu u nastavljanju tradicije. Povezanost i duhovno sjedinjenje majke i djeteta u zajedničkoj molitvi sjajno je prikazano u brončanoj skulpturi Majka uči dijete moliti. Položaj majčinih ruku sklopljenih u molitvi i pogled uprt u nebo, koji se istovjetno ponavlja u oblikovanju djetešca u njezinu krilu, čini ovo djelo jednim od najljepših prikaza roditeljske ljubavi i kontinuiteta tradicijskoga koda.
(Z. J. Š.)

Žena u zanosu molitve (Ufanje)

New York, 1925.
sadra, 59,5 x 51 x 34 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-35
izloženo u Galeriji Meštrović u Splitu

Osim materinstva, žena u Meštrovićevu djelu utjelovljuje čistoću, dobrotu, nevinost i svetost – ideale koji se mogu pripisati njegovu poimanju žene kao „vječno feminilnog“. U doživljaju žene kao majke, Bogorodice ili anđela katkad će se prepletati oprečni dojmovi: sveto i profano, čedno i senzualno. Takav primjer pronalazimo i u djelu Žena u zanosu molitve. Njegov usporedni naslov Ufanje upućuje ne samo na čin molitve naznačen sklopljenim dlanovima već i na duboku vjeru i nadu u spasenje. No, promotrimo li djelo iz drugog rakursa, uočavamo delikatno oblikovanje gracilnog lica i dugog vrata, istaknuta položajem visoko podignute brade, upravo kako bi se naglasila ljepota i putenost prikazanog ženskog modela. Ljepota je istina, a život i vjera povezani su u neprekidnom trajanju.
(Z. J. Š.)

Skip to content