Razvoj ikonografskih programa za specifične crkvene interijere

Međuratno razdoblje vrijeme je Meštrovićeva najplodnijeg sakralnog stvaralaštva. Prema vlastitim nacrtima izgradio je četiri crkve: Gospu od Anđelâ u Cavtatu (1920. – 1922.), Presvetog Otkupitelja u Otavicama (1928. – 1930.), Našu Gospu u Biskupiji (1937. – 1938.) i crkvicu Svetoga Križa (1939. – 1941.) interpoliranu u renesansni kaštilac Crikvine u Splitu. Za svaku od njih osmislio je i cjelokupno unutrašnje uređenje. Meštrović je realizirao i projekt skulptorskog opremanja unutrašnjosti župne crkve sv. Marka na zagrebačkom Gornjem gradu (1932. – 1940.). Spomenuti projekti veoma su važan doprinos hrvatskoj modernoj sakralnoj umjetnosti.

Pietà (za crkvu sv. Marka)

Zagreb, 1932.
bronca, 165 x 97 x 39 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-201

Veoma važan doprinos hrvatskoj modernoj sakralnoj umjetnosti Meštrović je ostvario izvedbom cjelokupnoga projekta skulptorskog opremanja unutrašnjosti župne crkve sv. Marka na zagrebačkom Gornjem gradu. Za kapelu Otkupljenja razvio je u formi reljefa ikonografski prikaz teme oplakivanja ili skidanja s križa, kojom se bavio od 1913. godine pa gotovo do kraja života – u kamenu, drvu, bronci. Meštrović je smatrao kako je Pietà „najraširenija, najvjernija i najstvarnija slika primijenjenoga kršćanstva“ (Grlica 1983: 607). Dramatičnost i intimnost oproštaja Marije od mrtvoga Sina ostvareni su u momentu poljupca, koji majka daje u Kristov obraz držeći njegovo izmučeno tijelo. Sabitost reljefa potencira povezanost protagonista scene. Meštrović se u klasično-realističnom oblikovanju približava svojem velikom uzoru Michelangelu.
(B. V.)

Naša Gospa (Gospa Biskupijska)

1937.
bronca, 153 x 93 x 40 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-111

Za oltar crkve Naše Gospe u Biskupiji kod Knina, koja je izgrađena 1938. godine prema Meštrovićevim nacrtima na lokalitetu od iznimnog značenja za povijest srednjovjekovne hrvatske države, kipar je oblikovao kip Naše Gospe. Prema ikonografskom tipu, Meštrovićeva Gospa Biskupijska predstavlja Prijestolje mudrosti – prikaz Bogorodice s Kristom u njezinu krilu koji ljevicom drži svitak, a desnicom blagoslivlja. Međutim, kipar svojoj Gospi pridodaje lokalno značenje, odjenuvši je u narodnu nošnju, dok izraz lica evocira mirnoću i ozbiljnost portreta njegove majke Marte (Moja mati, Otavice, 1909.). Prema Meštrovićevoj poslanici koju je napisao prigodom posvete crkve, Bogorodica s djetetom, koje ispisuje knjigu života, nosi simbolično i povijesno značenje: „Gospodin zapisuje u knjizi vječnosti tokove životvornog soka, a on izvire iz Majke, čuvarice niti života našega…“ (Soldo 1988: 53).
(Z. J. Š.)