Ekspresionizam

„Religija živaca modernog čovjeka“
(1913. – 1916.)

Djela nastala u razdoblju I. svjetskog rata prikazuju Meštrovićevo intenzivnije posezanje za religioznim motivima. Potaknut općom atmosferom i ratnim događajima stvara djela koja utjelovljuju općeljudsku patnju, služeći se ekspresivnim i dramatičnim likovnim jezikom: „Osjećaj opće patnje čovjeka zauzeo je otada jače mjesto od patnje samo svog naroda. Potreba pobijanja jednog posebnog zla, nanesenoga nama, proširila se je u potrebu pobijanja zla uopće, ma gdje bilo i ma tko ga kome nanosio“ (Ćurčin 1933: 15).

Gospa s djecom (Posjet malog Ivana)

Beograd, 1913.
aluminij, 95 x 65 x 6 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-217

Na reljefu Gospa s djecom veoma plošnim oblikovanjem prikazana je intimna scena iz Novoga zavjeta, lišena bilo kakvih atributa koji bi upućivali na religijski aspekt. Kipar je postigao iznimnu koncentriranost kontrapunktiranjem bogato linearnog, dekorativnog grafizma Bogorodičine haljine i frizure te obrisa nagih tijela dječaka, i sabite omeđenosti kompozicije okvirom niše. Dinamika prizora definirana je odnosom profilno postavljenih glava Isusa i Ivana, te kontrastne gestikulacije njihovih ruku – raširenih Isusovih ruku i Ivanovih sklopljenih u iskazu adoracije. Bogorodičino polufrontalno usmjereno lice nosi portretne značajke Meštrovićeve prve supruge Ruže Klein, koja upravo u tom periodu postaje svjesna vlastite nemogućnosti da postane majka, čime djelo uz onaj religijski dobiva i osobni pečat.
(B. V.)

Glava Krista

Rim, 1913.
orahovina, 60 x 34 x 33 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-40

Meštrovićeva Glava Krista u drvu sadržava sve elemente ekspresionističkih težnji za prikazom ljudske duše i intenziteta emocionalnih stanja: zaustavljen trenutak boli, naglašavanje pojedinih detalja – napete vratne žile, upali obrazi, usječene bore. Svakim svojim detaljem odražava rastrzanost duha i distorziju duše – izmijenjen izgled čovjeka kojemu je život iz korijena nepovratno promijenjen. Kako je primijetio Dalibor Prančević (2017: 87), „to je prikaz umirućeg Krista, fragmentacija pretpostavljenog raspeća.“
(Z. J. Š.)

Glava Krista

Rim, 1914.
bronca, 66 x 30 x 27,5 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-74

Oblikujući brončanu Glavu Krista kipar naglašava trenutak patnje i boli, fokusirajući se upravo na bolom iskrivljenom izrazu lica. Poput posljednjeg izdaha, život napušta ispaćeno tijelo, izranjajući iz mračne šupljine širom otvorenih usta, ostavljajući za sobom tek namreškane titraje epiderme prsnog koša na izdisaju.
(Z. J. Š.)

Glava sv. Ivana Krstitelja

Rim, 1914.
bronca, 59 x 20 x 24,5 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-630

Ekspresionizam će dostići puni izražaj na Glavi sv. Ivana Krstitelja, napustivši svaki realizam i preoblikovavši vanjštinu u znak – unutarnje stanje duha zrcali se na tjelesnoj formi. Predimenzionirane širom otvorene oči i praznina usne šupljine kao da emaniraju gubitak, besmisao i ništavilo. Neprirodno izduljeni oblik glave, ovješena koža i istaknute kosti, grubo nabacani pramenovi kose, gotovo u gotičkoj maniri dosljedno iskazuju isposnički karakter Ivana Krstitelja. No, isto tako predočavaju slabost i nemoć pojedinca.
(Z. J. Š.)

Pietà

Rim, 1914.
bronca, 46 x 37 x 22 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-261

Brončana Pietà djelo je malih dimenzija, ali jake ekspresivnosti. Reduciranim likovnim jezikom, kojim se ponajviše približio avangardi, umjetnik je uspio prenijeti emocionalni doživljaj potresnog trenutka Kristove smrti. U središtu je kompozicije mrtvo Kristovo tijelo na kojemu je smrt prisutna u mnogim detaljima: upalo lice, neprirodno uvučen i „ocijeđen“ abdomen te potpuno stanjeni i košćati udovi. Sinovljevo klonulo tijelo u suprotnosti je s čvrstim i stabilnim likom majke koja mu pruža oslonac svojim snažnim nogama. Iako su detalji lica jedva vidljivi, posebice Krista i Marije Magdalene koja cjeliva njegovu mrtvu ruku, prikaz je prožet izrazom duboke tuge i žalosti.
(Z. J. Š.)

Evanđelist Luka I

London, 1915.
bronca, 58,5 x 32,5 x 24 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-71

Evanđelista Luku, čije lice odaje Meštrovićeva autoportretna obilježja, možemo prepoznati po njegovim ikonografskim oznakama. Ispod lijeve ruke kojom pridržava knjigu (Evanđelje) nalazi se vol – životinja koja, kao simbol žrtvovanja i Kristove muke, karakterizira njegovo evanđelje. Košćati i neprirodno izlomljeni udovi te ispijeno lice s istaknutim naboranim čelom detalji su koji ostavljaju dramatičan efekt na promatrača.
(Z. J. Š.)

Evanđelist Matej

London, 1915.
bronca, 56 x 18 x 26 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-268

Uz evanđelista Luku, Meštrović je načinio i ostale pojedinačne figure evanđelista, zadržavajući oštro izlomljenu kompozicijsku liniju kao glavni nositelj emocija. Evanđelist Matej vrhunac je izobličenosti ljudskog tijela kakva se rijetko može vidjeti na Meštrovićevim figurama.
(Z. J. Š.)

Mojsije

London, 1915.
bronca, 62 x 36 x 53,5 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-653

Djela nastala za trajanja Velikog rata najsnažnije su prožeta emocijom dubokog razočaranja koja poput psihološkog portreta označava cijelo razdoblje. Osim toga, kipar često koristi gestikulaciju, silovit zamah ili pokret kao dodatan vizualni znak kojim se nastoji prenijeti poruka i emocija. Takav je primjer Meštrovićev Mojsije koji snažnim zamahom ukazuje na potrebu pridržavanja Božjih zapovijedi u vremenu koje ruši sve pred sobom. Ovaj aktivni princip u prikazu prorokove srdžbe i gnjeva, koji dodatno pojačava ritmiziranim naborima plašta, mogli bismo protumačiti kao Meštrovićev komentar na rat i poziv na energičnu borbu protiv zla.
(Z. J. Š.)