Menu
Menu
Gospa s djetetom
Cannes, 1916. – 1917.
bronca, 52 x 39,5 x 31 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-148
Tijekom 1917. godine Ivan Meštrović je u Cannesu oblikovao deset skulptura na temu Bogorodice s Djetetom, koje prema Daliboru Prančeviću (2017: 146) pokazuju način na koji kipar „odbacuje detaljiziranje i potanku fizionomijsku deskripciju, a sve u korist sažimanja likovnih formi, građenih naglašenim, napetim krivuljama.“ Riječ je o promišljenom variranju sadržaja i forme koja uvelike počiva na kiparevu razumijevanju kodova bizantske i srednjovjekovne umjetnosti. Umjetnik spomenutu tradiciju osuvremenjuje delikatnom, gotovo melodioznom stilizacijom. Ona je bila osobito pogodna za njegove prikaze glazbe, kojima je optimistično najavljivao kraj Velikog rata i osjećaj novog optimizma i nade.
(B. V.)
Gospa s djetetom (dugog vrata i glave)
Cannes, 1916. – 1917.
bronca, 106 x 52 x 50 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-147
Glava anđela s krilima
Rim, 1917. – 1918.
bronca, 37 x 26 x 30 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-299
Glava anđela s krilima i reljef Anđeo Gabrijel predstavljaju sukus Meštrovićeve sintetizacije forme, te njezina lišavanja bilo kakvih suvišnih detalja i elemenata naracije koji bi išli na štetu meditativne sabranosti. Sličan je princip usklađen s izvjesnom geometrizacijom kompozicije, te sa suzdržanom dekorativnošću na skulpturi Žena u molitvi.
(B. V.)
Anđeo Gabrijel
1919.
bronca, 88,5 x 60 x 23 cm
vlasništvo Galerije Meštrović u Splitu, inv. br. GMS-651
Žena u molitvi
Cannes, 1917.
bronca, 50 x 43,5 x 34 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-263
Glava Mojsija
Rim, 1918.
mramor, 61 x 41 x 34 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-209
Michelangelov lik i djelo bili su Meštroviću od izuzetnog značenja ne samo kad je posrijedi umjetnost nego i poimanje religije, filozofije i života uopće. Meštrovićev odnos spram Michelangela napose je zanimljiv u asocijativnoj relaciji. U različitim fazama svoga stvaralaštva naš je umjetnik radio skulpture i crteže na temu Mojsija. Nijedno djelo nije doslovna rekapitulacija Michelangelova rješenja, no prisutna je težnja silovitosti koju posjeduje taj starozavjetni lik. Glava Mojsija, nastala 1918. godine u Rimu, specifična je varijacija Meštrovićeve herojske morfologije, ali i u ovom slučaju pars pro toto prikazivanja kroz usjeke kompaktne mase rezonira ideja Michelangelove terribilità.
(B. V.)
Anđeo s frulom
1918. – 1921.
orahovina, 140,5 x 24 x 14 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-247
Elongirani, profinjeno stilizirani Anđeo s frulom, u kojem je Meštrović sintetizirao sakralni impuls s interesom za glazbu, ima sve osobine artdécoovskih skulptura. Isti je takav tip anđela efeba, identičnoga stava, kipar prikazao u Mauzoleju Račić u Cavtatu, odnosno u grobnoj kapelici Gospe od Anđelā u Cavtatu (1920. – 1922.). Riječ je o izvanrednom primjeru gesamtkunstwerka, kao i o umjetnikovoj pripadnosti art déco strujanjima. Arhitektonska plastika građevine, za koju je 1925. godine na izložbi Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes u Parizu bio nagrađen grand prixom, prožeta je referencama na njegov platonski odnos s češkom umjetnicom Růženom Zatkovom, te na odnos s Marijom Banac, koja je uz članove obitelji pokopana u mauzoleju. Uz ovaj projekt, odnosno uz njegov sakralni i morfološki aspekt, vezuju se još neka ostvarenja, poput Apostola s knjigom, na kojima primjenjuje suptilnu art déco stilizaciju.
(B. V.)
Apostol s knjigom
1922. – 1923.
bronca, 160 x 87 x 35 cm
vlasništvo Atelijera Meštrović u Zagrebu, inv. br. AMZ-203
Copyright 2022 Muzeji Ivana Meštrovića
Design by Studio 9