Arhitektura

Međuratni period je razdoblje Meštrovićeva najplodnijeg sakralnog stvaralaštva. Prema vlastitim nacrtima izgradio je četiri crkve: Gospu od Anđelā u Cavtatu, Presvetog Otkupitelja u Otavicama, Našu Gospu u Biskupiji i crkvicu Svetoga Križa interpoliranu u renesansni kaštilac Crikvine u Splitu. Osim ikonografskog programa za crkvu sv. Marka u Zagrebu, za svaki je od tih objekata osmislio i sveukupno unutrašnje uređenje. No, promišljanje sakralnih prostora ne staje samo na ostvarenim projektima. Meštrović je načinio nacrte i planove za izgradnju crkve Krista Kralja u Trnju u Zagrebu (1922. i 1936.) i nove župne crkve sv. Ćirila i Metoda u Sušaku u Rijeci (1940.), koje nije u potpunosti ili uopće realizirao.

Crkva Gospa od Anđelâ – mauzolej obitelji Račić u Cavtatu

Gospa od Anđelā – mauzolej obitelji Račić – prvo je realizirano sakralno arhitektonsko djelo Ivana Meštrovića, građeno od 1920. do 1922. godine. Crkva je ujedno grobna kapela u kojoj su pokopani članovi brodovlasničke obitelji Račić, koji su tragično preminuli koncem Prvog svjetskog rata. Gospa od Anđelā jedinstven je primjer sveukupnog oblikovanja arhitekture i skulpturalne plastike, za što je Meštrović nagrađen prvom nagradom na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. godine.

Crkva Presvetog Otkupitelja – grobnica obitelji Meštrović u Otavicama

Crkvu Presvetog Otkupitelja Ivan Meštrović je izgradio u svojim zavičajnim Otavicama (1928. – 1930.). Zamislio ju je kao grobnicu za sebe i svoju obitelj, te kao crkvu na korist stanovnika svog rodnoga kraja.
Meštrović je pokopan u crkvi 24. siječnja 1962. godine. Grobni dio nalazi se u kripti pod zemljom, dok se u crkvenom prostoru, prema Meštrovićevoj želji, odvija božja služba.

Crkva Naše Gospe u Biskupiji kod Knina

Crkva Naše Gospe – Zvonimirova spomen-crkva svete Marije u Biskupiji – izgrađena je ispred ostataka istoimene bazilike iz 11. stoljeća. Područje Biskupije bogato je nalazište hrvatskih srednjovjekovnih crkava, koje svjedoči o kontinuitetu vjerske i svjetovne vlasti hrvatske srednjovjekovne države. Izgrađena je 1938. godine prema Meštrovićevim nacrtima, a njezino unutarnje uređenje, nastalo u suradnji sa slikarom Jozom Kljakovićem, svjedoči o posezanju za uzorima u starohrvatskoj umjetničkoj baštini.

Crkvica Svetoga Križa u Meštrovićevim Crikvinama-Kaštilcu u Splitu

Sakralno-umjetnički kompleks Crikvine-Kaštilac nastao je obnovom ruševnog renesansnog kaštilca Capogrosso iz 16. stoljeća. Koncept obnove (1939. – 1941.) osmislio je Ivan Meštrović kako bi objekt prilagodio potrebama smještaja i izlaganja svojih djela te mu je pridodao sakralnu namjenu. Za drvene skulpture religiozne tematike sagradio je izložbenu dvoranu, današnju crkvicu Svetoga Križa. U nju je postavio Raspeće Veliko (1916.) i ciklus od dvadeset osam reljefa s prikazima Kristova života izvedenih u orahovu drvu (1917. – 1950.).