Od listopada 1924. do srpnja 1925. godine Ivan Meštrović boravio je u New Yorku radi izlaganja svojih djela u Bruklinskom muzeju, kao i u drugim američkim gradovima, čime je izazvao pozitivne reakcije stručne i šire javnosti u Sjevernoj Americi. Meštrovićev boravak u SAD-u ujedno je razdoblje većeg otkupa njegovih radova, javnih i privatnih narudžbi, kao i intenzivne umjetničke produkcije. U njujorškom atelijeru načinio je desetak skulptura te velik broj crteža.
Crteži nastali u New Yorku 1925. godine pokrivaju širok raspon tema i motiva: studije žena i ženskih aktova, temu o majčinstvu, motiv žene s glazbenim instrumentima, proroci i drugi religiozni motivi, ljubavnici, mitološke teme. Crteže odlikuje izrazita voluminoznost koju umjetnik postiže čvrstim obrisima prikazane figure na praznoj pozadini. Karakteristični su široki potezi pastela i dodatno sjenčenje kojima postiže dojam plasticiteta. Njih je Meštrović izlagao u sklopu izložbi svojih kiparskih radova, a činjenica da su crteži samostalno izlagani na izložbi u Philadelphiji 1925. godine govori u prilog Meštrovićevu sve većem uvažavanju crteža kao samodostatnog umjetničkog djela.
Poseban je kuriozitet kad je riječ o seriji „njujorških crteža“ prodajna cijena zabilježena na poleđini pojedinih primjeraka. Cijena crteža u rasponu 155 – 300 američkih dolara govori o visokom vrednovanju Meštrovićeva rada na ondašnjem tržištu. Osim toga, velik broj crteža otkupljen je za različite institucije te se danas nalaze u kolekcijama diljem SAD-a.
Sjedeći muškarac s knjigom
New York, 1925.
crveni pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
61,2 x 50,8 cm
inv. br. GMS-303
Motiv proroka često je zastupljen u Meštrovićevu opusu, a na papirnatu mediju pojavljuje se već 1923. u mapi litografija. U seriji crteža iz 1925. godine u galerijskom fundusu nalazi se nekoliko izvedbi istog motiva (kat. br. 98). Temi će se ponovno vratiti u razdoblju 1941./1942., kada je zatočen u ustaškom zatvoru, progovarajući vlastitim traumatičnim iskustvom i pronalazeći utjehu u radu, narisao dvadesetak crteža religiozne tematike.
Poluležeći ženski akt
New York, 1925.
crni pastel na papiru
40,4 x 62 cm
inv. br. GMS-305
Karakterističan otklon glave prikazanog ženskog lika podsjeća na skulpturu Žena pokraj mora, koju je Meštrović realizirao 1926. godine. Zamjećujemo kako na crtežu iskušava ponešto drukčiju kompoziciju poluležećeg položaja tijela. Usporedne slojeve draperije pod nogama ponovit će i na drugoj crtačkoj studiji istoimene skulpture (kat. br. 84).
Poseban kuriozitet predstavlja podatak zabilježen na poleđini: prodajna cijena od 180 američkih dolara, što je bio iznos za koji se crtež mogao kupiti tijekom Meštrovićeve američke turneje. Pouzdano znamo da je bio izložen na izložbi Meštrovićevih skulptura i crteža u Baltimoru 1925. godine (Prančević 2008 a: 16)
Studija za prikaz Krist i preljubnica
New York, 1925.
pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
60,4 x 50,8 cm
inv. br. GMS-310
Motiv Krista u sjedećem položaju koji prstima piše po tlu Meštrović je ponovio u nekoliko verzija: na litografskom listu Isusovo suđenje bludnici (Zagreb, 1923.) te drvenom reljefu Presuda grešnici, koji je dio kristološkog ciklusa od 28 orahovih reljefa izloženih u crkvici Svetoga Križa u Meštrovićevim Crikvinama Kaštilcu u Splitu. Na tim prikazima Krist je dio kompozicije s velikim brojem gusto raspoređenih sudionika – farizeja koji dovode preljubnicu pred Kristov sud. Ovako izdvojen lik Krista zadobiva posebno kontemplativno ozračje kojim se osnažuju njegove riječi: „Tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!“ (Iv 8,7).
Lit.: JURIĆ ŠABIĆ; ŠEPAROVIĆ PALADA 2017: 99-104.
Žensko poprsje s cvijetom
New York, 1925.
smeđi pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
68,7 x 50,4 cm
inv. br. GMS-311
Na velikom broju njujorških crteža Meštrović donosi studiju žene u različitim položajima i situacijama, u mirnoj kontemplaciji, pri toaleti ili pak u muziciranju. Ovdje, međutim, postiže ljupkost izraza svojstvenu renesansnim majstorima, poput primjerice Leonarda da Vincija, čije je mnoge reprodukcije crteža čuvao u svojim fotoarhivima (danas dio Fototeke Galerije Meštrović u Splitu).
Prorok
New York, 1925.
tamnosmeđi pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
59 x 40,2 cm
inv. br. GMS-313
Motiv proroka često je zastupljen u Meštrovićevu opusu, a na papirnatu mediju pojavljuje se već 1923. u mapi litografija. U seriji crteža iz 1925. godine u galerijskom fundusu nalazi se nekoliko izvedbi istog motiva. Temi će se ponovno vratiti u razdoblju 1941./1942., kada je zatočen u ustaškom zatvoru, progovarajući vlastitim traumatičnim iskustvom i pronalazeći utjehu u radu, narisao dvadesetak crteža religiozne tematike.
Bibl.: PRANČEVIĆ 2004: kat. br. 43.
Izl.: Zagreb 1983. – 1984. Split 2004. Zagreb 2004 b.
Stojeći muškarac (Krist)
New York, 1925.
smeđi pastel na papiru
61,1 x 41,5 cm
inv. br. GMS-315b
Vjerojatno je posrijedi studija figure Krista unutar prizora njegova susreta sa Samarijankom na bunaru. Tome u prilog ide obris bunara koji dotiče njegova desna ruka, kao i istoimeni prikaz na drugoj strani crteža. Samarijanka, grešnica koja je imala pet muževa, pripadnica je naroda što su ga Židovi smatrali nečistim i hereticima. Susret Isusa i Samarijanke tako progovara o mogućnosti dijaloga i nadilaženju svjetonazorskih i religijskih razlika. Meštrović je Krista ovdje prikazao kao izuzetno aktivna protagonista, u žustrom pokretu i gestikulaciji, obuzeta aktivnim dijalogom. Dvije godine kasnije, motiv Kristova susreta sa Samarijankom izrezbario je u drvu, na reljefu Isus i Samarićanka, koji je danas dio kristološkog ciklusa izloženog u crkvici Svetoga Križa u Crikvinama Kaštilcu.
Napomena: U donjem desnom kutu zabilježena je prodajna cijena crteža od 180 američkih dolara.
Materinstvo
(Olga s Tvrtkom)
New York, 1925.
crni pastel na papiru
60,3 x 39 cm
inv. br. GMS-316
Nakon zasnivanja obitelji sa suprugom Olgom, s kojom će imati četvero djece, u Meštrovićevu opusu sve su češći prikazi žene s djetetom. Kipar ovjekovječuje svakodnevne trenutke majčinske ljubavi (Majka uči dijete moliti, Majka doji dijete), a isti motiv uzdiže katkad i na razinu religioznog tumačenja (Bogorodica s djecom). Radost življenja, roditeljstva, ispunjenja koje proizlazi iz stvaranja novog života i spoznaje da se vlastito postojanje produljuje potomstvom, može se prepoznati u spomenutim radovima nastalima 1925. godine u New Yorku.
Istovremeno, nekoliko crteža naslova Žena s djetetom (kat. br. 97) obrađuju isti motiv – nježne ljubavi majke prema djetetu te bilježe svakodnevne trenutke zagrljaja, poljupca, djeteta u majčinu krilu. Kao i na skulpturalnim izvedbama, i na crtežima prepoznajemo fizionomije članova Meštrovićeve obitelji: supruge Olge, kćeri Marte (rođ. 1924.) i sina Tvrtka (rođ. 1925.). Motiv prikazan na ovome crtežu vezujemo uz skulpturalnu izvedbu reljefa Mati zavjetuje dijete
Izl.: Vrpolje 2013. Zadar 2013.
Studija za Ženu pokraj mora
New York, 1925.
crni pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
62 x 40,5 cm
inv. br. GMS-317
Crtež je studija za skulpturu Žena pokraj mora, čija se mramorna inačica nalazi u Atelijeru Meštrović u Zagrebu, a brončani odljev u Galeriji Meštrović u Splitu. I dok je ovdje položaj nešto drukčiji u odnosu na skulpturu, kompozicija je skladna i uravnotežena, a mekim sjenčenjem postiže se dojam punih i zaglađenih volumena koji su ostvareni u kiparskoj formi.
Crtež na poleđini u gornjem desnom kutu ima zabilježenu najvjerojatnije prodajnu cijenu (tijekom američke turneje 1924. – 1926. godine) od 200 američkih dolara.
Izl.: Zagreb 1983. – 1984. Moskva 1989. Lenjingrad 1989. Kijev 1989. Split 1995. Dubrovnik 1995. Rijeka 1996.
Žena s violončelom
New York, 1925.
crveni pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
60,9 x 40,7 cm
inv. br. GMS-319
Nekoliko je njujorških crteža posvećeno motivu žene pri muziciranju (kat. br. 92). Temi žene s glazbenim instrumentima Meštrović se posvećuje pred kraj Prvog svjetskog rata, kao odraz optimističnog ozračja i težnje za sveopćom harmonijom. Istovjetan motiv žene s violončelom ostvario je i u skulpturi nešto više od dva desetljeća kasnije, u svom atelijeru na američkom sveučilištu u Syracuseu, na dvjema skulpturama naslovljenima Djevojka s violončelom. Jedna od njih, usporednog naslova Simfonija, darom Rumjane i Mate Meštrovića 2011. godine postala je dijelom zbirke Galerije Meštrović.1
Bibl.: PRANČEVIĆ 2004: kat. br. 46.
Izl.: Zagreb 1983. – 1984. Moskva 1989. Lenjingrad 1989. Kijev 1989. Split 2004. Zagreb 2004 b.
1 Reprodukcija skulpture u gipsu prikazana je u članku “Ivan Meštrović at Syracuse” (1997.), autora Davida Tathama, u: The Courier, Syracuse University, str. 5-24. Djelo prikazano na slici br. 3. navodi se pod imenom Sinfonia, a datirano je u 1948. godinu.
Klečeći ženski akt
New York, 1925.
crni pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
61,1 x 41 cm
inv. br. GMS-321
Na velikom broju njujorških crteža Meštrović donosi studiju žene u različitim položajima i situacijama, u mirnoj kontemplaciji, pri toaleti ili pak u muziciranju. Ovdje, međutim, prikazuje ženu u tuzi. Emocionalni trenutak moguće je povezati s kiparevim izbivanjem i odvojenošću od obitelji za vrijeme američke turneje.
Sjedeća žena
New York, 1925.
crveni pastel na papiru
51,3 x 38,1 cm
inv. br. GMS-336
Dok je na ostalim njujorškim crtežima naglasak na čvrsto oblikovanoj ljudskoj figuri na praznoj pozadini, na ovome crtežu doživljavamo i prostor. On je naznačen stolcem u prvom planu, prikazanom u perspektivnom skraćenju, te toaletnim ormarićem u pozadini naznačenim vrlo laganim potezima pastela.
Klečeća žena
New York, 1925.
crveni pastel na papiru
50,7 x 38,2 cm
inv. br. GMS-345
Nekoliko primjeraka (kat. br. 90) iz grupe njujorških crteža Prančević (2008 b: 22) povezuje s motivom uzdignutih ruku, kakav je primjerice prikazan na litografskom listu Čežnja, sugerirajući pritom kako se taj motiv uvriježeno povezuje uz religijski i mitološki kontekst.
Napomena: Na poleđini u donjem desnom kutu zabilježena je prodajna cijena od 165 američkih dolara.
Lit.: PRANČEVIĆ 2008. b: 22.
Klečeća žena
New York, oko 1925.
tamnosmeđi pastel na papiru
51 x 32 cm
inv. br. GMS-348
Nekoliko primjeraka (kat. br. 89) iz grupe njujorških crteža Prančević (2008 b: 22) povezuje s motivom uzdignutih ruku, kakav je primjerice prikazan na litografskom listu Čežnja, sugerirajući pritom kako se taj motiv uvriježeno povezuje uz religijski i mitološki kontekst.
Napomena: Na poleđini u donjem desnom kutu zabilježena je prodajna cijena od 155 američkih dolara.
Lit.: PRANČEVIĆ 2008. b: 22.
Stojeća žena
New York, 1925.
tamnosmeđi pastel na papiru (zalijepljeno uz paspartu)
51,4 x 29,1 cm
inv. br. GMS-351
Meštrović je u ovom razdoblju načinio veći broj studija žene, a ovdje ženski lik sagledava u stojećem položaju, u pokretu. Potureni položaj glave i sabitost tijela, kako bi kompozicijom „stalo“ u vertikalni okvir, dade naslutiti da je posrijedi studija za arhitektonsku plastiku, poput reljefa koje je načinio za trijem vile na Mejama.
Na poleđini crteža zapisan je broj 200, što se možda odnosi na prodajnu cijenu u američkim dolarima.
Djevojka s violončelom
New York, 1925.
tamnosmeđi pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
51,2 x 38,5 cm
inv. br. GMS-381
Nekoliko je njujorških crteža posvećeno motivu žene pri muziciranju (kat. br. 85). Temi žene s glazbenim instrumentima Meštrović se posvećuje pred kraj Prvog svjetskog rata, kao odraz optimističnog ozračja i težnje za sveopćom harmonijom. Istovjetan motiv žene s violončelom ostvario je i u skulpturi nešto više od dva desetljeća kasnije, u svom atelijeru na američkom sveučilištu u Syracuseu, na dvjema skulpturama naslovljenima Djevojka s violončelom. Jedna od njih, usporednog naslova Simfonija, darom Rumjane i Mate Meštrovića 2011. godine postala je dijelom zbirke Galerije Meštrović.
Nježni zagrljaj
New York, 1925.
tamnosmeđi pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
50,7 x 37,2 cm
inv. br. GMS-383
Boraveći daleko od obitelji za vrijeme svoje američke turneje, Meštrović svojim radovima iskazuje nostalgičnu čežnju za idiličnim obiteljskim životom. Crtež Zagrljaj (kat. br. 96), kao i još tri crteža s motivom muškog i ženskog akta u zagrljaju (kat. br. 44, 45), s nježnošću prikazuju zrelu ljubav između muškarca i žene sjedinjenih u jednu homogenu masu. No, ipak, evidentna je dominacija muške figure, bilo snažnom uprizorenošću muškog lika koji ovladava i nosi cijelu kompoziciju bilo pukim kontrastom odjevenog muškarca naspram ogoljene putenosti ženske figure.
Bibl.: JURIĆ ŠABIĆ 2016: 124-125.
Izl.: Zagreb 2016. Ljubljana 2018.
Sjedeći muškarac s knjigom (Prorok)
New York, 1925.
tamnosmeđi pastel na papiru
76 x 50,9 cm
inv. br. GMS-406
Motiv proroka često je zastupljen u Meštrovićevu opusu, a na papirnatu mediju pojavljuje se već 1923. u mapi litografija. U seriji crteža iz 1925. u galerijskom fundusu nalazi se nekoliko izvedbi istog motiva. Temi će se ponovno vratiti 1941./1942. kada je, zatočen u ustaškom zatvoru, progovarajući vlastitim traumatičnim iskustvom i pronalazeći utjehu u radu narisao dvadesetak crteža religiozne tematike.
Ovaj crtež može se povezati uz Meštrovićev Spomenik Marku Maruliću, hrvatskom književniku i humanistu. Vezuju ih vrlo slične fizionomijske značajke, kao i načelo komponiranja gornjeg dijela tijela kojim je istaknut motiv knjige, odnosno čin pisanja. Znamenitom hrvatskom pjesniku Meštrović zapravo pridodaje vlastite portretne karakteristike, što nije bio izdvojen slučaj u njegovu opusu. Često je vlastite crte lica prenosio na likove koje oblikuje, posebice u prikazu proroka, evanđelista i svetaca.
Ovo je jedan od najčešće izlaganih i reproduciranih crteža u sklopu Meštrovićevih izložbi tijekom 1920-ih i 1930-ih godina.
Izl.: IV. kolektivna izložba – Ivan Meštrović (Zagreb: Umjetnički paviljon, 1932.). Ivan Meštrović (Prag: Belvedere, 1933.). Ivan Meštrović – Ausstellung von Bildwerfen und Zeichnungen (München: Kunstverein München, 1935.). Zagreb 1983. – 1984.
Zagrljaj
New York, 1925.
crni pastel na papiru
59,8 x 41,6 cm
inv. br. GMS-414
Boraveći daleko od obitelji za vrijeme svoje američke turneje, Meštrović svojim radovima iskazuje nostalgičnu čežnju za idiličnim obiteljskim životom. Crtež Zagrljaj, kao i još nekoliko crteža s motivom muškog i ženskog akta u zagrljaju (kat. br. 44, 45, 93), s nježnošću prikazuju zrelu ljubav između muškarca i žene sjedinjenih u jednu homogenu masu. No, ipak, evidentna je dominacija muške figure, bilo snažnom uprizorenošću muškog lika koji ovladava i nosi cijelu kompoziciju bilo pukim kontrastom odjevenog muškarca naspram ogoljene putenosti ženske figure.
Na crtežu Zagrljaj Vera Horvat Pintarić (2009: 674) ističe iznimnu neposrednost i uvjerljivost prikazanog trenutka, ali isto tako u njemu prepoznaje biografske elemente:
„Glava muškarca, njezin profil, nalik je Meštrovićevoj glavi, onako kako je on, samoga sebe, prikazivao u autoportretima. (…) Također, taj crtež nešto govori i o njemu samome: muškarac je krupan i snažan, a žena je mala, u njegovu velikom krilu ona je nalik lutki.”
Napomena: na poleđini je zabilježena prodajna cijena u iznosu od 300 američkih dolara.
Bibl.: PRANČEVIĆ 2004: kat. br. 51. PRANČEVIĆ 2008 a: kat. br. 27. PINTARIĆ 2009: 674. JURIĆ ŠABIĆ 2016 b: 124-125.
Izl.: Zagreb 1983. – 1984. Split 2004. Cavtat 2004. Hvar 2004. Zagreb 2004 b. Slavonski Brod 2008. Zagreb 2016. Ljubljana 2018. Bjelovar 2019.
Žena s djetetom
New York, 1925.
smeđi pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
74 x 52 cm
inv. br. GMS-612
Motiv prikazan na ovome crtežu prepoznajemo kao studiju za mramornu skulpturu Bogorodica s djecom. Unatoč religioznom naslovu, kipar je nadahnuće pronašao u vlastitoj obitelji, prikazavši suprugu Olgu i tek rođenog sina Tvrtka. U kiparskoj izvedbi obiteljskom portretu pridružio je i kćer Martu. Jednako kao u skulpturi, tako i na crtežu prizor odiše atmosferom intimnog obiteljskog trenutka koji prepoznajemo u blagom majčinu smiješku, dodirima i pokretima ruku te povezanošću grupe u nedjeljivu cjelinu.
Izl.: Zagreb 1983. – 1984.
Prorok
New York, 1925.
smeđi pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
62 x 50,5 cm
inv. br. GMS-615
Motiv proroka često je zastupljen u Meštrovićevu opusu, a na papirnatu mediju pojavljuje se već 1923. u mapi litografija. U seriji crteža iz 1925. godine u galerijskom fundusu nalazi se nekoliko izvedbi istog motiva (kat. br. 77). Temi će se ponovno vratiti u razdoblju 1941./1942., kada je zatočen u ustaškom zatvoru, progovarajući vlastitim traumatičnim iskustvom i pronalazeći utjehu u radu, narisao dvadesetak crteža religiozne tematike.
Izl.: Zagreb 1983. – 1984.
Oplakivanje s Kristom i dvjema ženama
New York, 1925.
crveni pastel na papiru (zalijepljeno na kartoncin)
61 x 46 cm
inv. br. GMS-616
Tema o oplakivanju jedna je od najzastupljenijih unutar Meštrovićevih djela religiozne tematike, koju obrađuje u crtežu, litografiji, slikarstvu i kiparstvu tijekom cijelog stvaralaštva.
Motiv oplakivanja, prikaz Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Kristovo tijelo, češće je prisutan u Meštrovićevu opusu od 1913. godine. Uoči Prvog svjetskog rata, potaknut ljudskim stradanjima, Meštrović se okrenuo temi o Kristovoj patnji.